Folklorna sekcija

Folklorno – glazbena sekcija, tijekom proteklih pet desetljeća rada Društva, djelovala je u pravilu kao jedna sekcija te su folkloraši i tamburaši nastupali zajedno. Tamburaši su kao dio sekcije nastupali kao pratnja folkloraša, ali je posebna točka programa koja im omogućuje pripremu za iduću točku programa. Zajednički nastupajući na brojnim priredbama, festivalima i smotrama uspješno su izvodili bunjevačke narodne plesove i pjesme i prikazali pojedine bunjevačke narodne običaje.

​

Folklorno – muzička sekcija proslavila se izvođenjem bunjevačkih narodnih plesova u izvornom obliku, onako kako su plesali naši “dide i majke” u predahu od posla, u svadbama, na prelima, kolima iu drugim prigodama, uz autentičnu svirku dobrih tamburaša i u bunjevačkim narodnim nošnjama stilski. dotjeranima i ujednačenima. Naime, uz svile na grane prikazana je i bila šlingovana nošnja, ali i piket i parket i sefir, te različite pregače, marame i drugo. Osim najpoznatijih i najčešće izvedenih bunjevačkih narodnih plesova Momačkog kola, Velikog kola i Malog kola, koji su na programu brojnih profesionalnih i amaterskih folklornih ansabala diljem svijeta, folklorno – glazbena sekcija Društva izvodila je i druge bunjevačke narodne plesove: Rokoko, Stari rokoko, Gajdaško kolo. , Divojačko kolo, Babačko kolo, Ćućavo kolo, Šiško kolo, Srdiš se dušo, Igrala bi dere, Jastuk tanac, Mazuljka, Tandrčak, Keleruj, Rićići, Haj, haj, Bože daj i druge. Od bunjevačkih narodnih pjesama najčešće su pjevani bećarci, svatovci i šalajdani, te pjesme Kolo igra, tamburica svira, Podvikuje bunjevačka vila, Prid prozorom procvatala ruža, Oj, šta ću nane, Ej, čija frula s ovim šorom svira, Umorno je zlato moje, Zvoni zvonce, čoban tira ovce, Oj Dunave teci, teci i druge. U folklorno – glazbenom programu koji je snimila TV Beograd i emitirala u seriji “Pesma je Život” (1966.), kao iu folklorno – glazbenom programu koji je snimila i emitirala TV Zagreb u seriji “Smjerom putokaza” (1966.) Barnaba Mandić otpjevao je već zaboravljene pjesme “groktalice”, au folklorno – muzičkom programu koji je snimila TV Beograd i emitirala u seriji “Selo moje” starica Klara Kozma rođena Pavlik (1903. – 1985.) iz Tavankuta otpjevala je pjesmu Žito žela lipota divojka. Tu je pjesmu otpjevala u folklorno – muzičkom programu “DUŽIJANCE ' 70” u Subotici. “Kraljice” su na brojnim priredbama, smotrama i festivalima te u programima za TV emisije i dokumentarne filmove (“Smjerom putokaza”, “Slamarke divojke” i drugi) pjevale “kraljičke pisme” i to najčešće Mi kolu idemo, Tuge moje, tuge, Silna. šteta (Didina koliba), Dvi su druge nane, Prosi Albe jelu i druge. Sve je to zainteresiralo brojne etnologe, muzikologe i folkloriste i Društvo je imalo osigurano mjesto na brojnim festivalima i smotrama narodnog stvaralaštva iu brojnim TV programima u kojima je ono prikazivano.

​

​

Brojna su i sudjelovanja Društva na drugim smotrama i festivalima, na raznim svečanostima i gostovanjima u zemlji (Palić, Đurđin, Žednik, Bajmok, Hajdukovo, Sombor, Sonta, Bečej, Čenej i drugi) iu inozemstvu (Hrvatska, Mađarska, Poljska, Njemačka i Rumunjska).

​

​

Društvo je omogućilo okupljanje i proučavanje bunjevačkoga narodnog stvaralaštva i običaja raznim akademijama, institutima i muzejima, te pojedinim etnografima, muzikolozima i folkloristima. Dio glazbenog blaga zapisao je i voditelj tamburaškog orkestra, vrsni i svestrani tamburaš Stipan Prćić – Baća.

Uspjehu folklorno – glazbene sekcije pridonijele su generacije vrsnih plesača i svirača i brojne kraljice, ali i mnoge Kate, Anice, Roze, Cilike, Ane, Marije, Matilke, Margice, Marge, Đule, Veronke i druge, koje su skrbile o nošnji – šivale. , prale, štirkale, roljale, peglale i oblačila folkloraše i koje su im, kao i njihovi sudruzi – Vince, Mirko, Pere, Davor, Ivica, Joso i drugi, pokazivali svoja plesna umijeća i učili ih plesati, pjevati, pjevati “kraljice” i drugim oblicima narodnog stvaralaštva i običajima, pa i tome kako se oblači i nosi pojedina narodna nošnja i kako se treba držati i ponašati tijekom plesa i prikaza pojedinih narodnih običaja.

​

​