O nama

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" Tavankut osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine. Kasnije, u prvom planu Društva ističe se folklorni i likovni odjel, a zajedno s njime i tamburaški koji, podjednako, pronose tradiciju i običaje bunjevačkih Hrvata kroz pjesmu i ples, postaju zaštitni znak Društva, a na koncu i cjelokupnog Tavankuta i čitave hrvatske zajednice. na ovim prostorima. Sredinom prošlog stoljeća u okviru HKPD "Matija Gubec" formirana je Likovna kolonija, koja je okupljala velik broj umjetnika diljem tadašnje domovine, a kasnije se u okviru spomenute kolonije organizira i slamarski odjel koji je danas nadaleko poznat po svojoj umjetnosti naivnog slikarstva u tehnici slama. Dramska sekcija Društva bila je, kako piše Ivan Prćić Gospodar, "korijen iz kojeg je izraslo snažno stablo lipe "Matije Gubca" i granalo se osnivajući redom svoje sekcije: čitaonicu, folklor, glazbenu, šah, ping-pong". Tijekom djelovanja Društva dramska sekcija izgubila je primat i sve je veće značenje dobivala folklorno - glazbena sekcija, a nakon 1962. godine i Likovna sekcija. I dok su pojedine sekcije Društva pale u zaborav (čitaonica, šah i ping-pong sekcija) osnovane su nove kao izraz interesa mladih Tavankućana danas - Diletantska kazališna družina "....LUCIJA", Tavankutski literarni kružok "TALK", Pjevački zbor kao dio glazbene sekcije i ponovno tamburaška sekcija.

​

Tavankut je veliko bačko - nizinsko selo koje se nalazi jugozapadno od Subotice u Vojvodini. Bogata povijesna i svakodnevna tradicijska kultura iznjedrila je KUD "Matija Gubec" osnovano 1946. godine, u vrijeme kada selo još nije imalo struje, a Likovna sekcija u okviru KUD-a djeluje. djeluje od 1961. godine u okviru kojega je pokrenuto okupljanje i poticanje slikarica – naivnih umjetnica pod nazivom slamarke. U različitim umjetničkim izrazima koji koriste taj jednostavan, gipki i krhki materijal - slamu, osim Tavankućanki, sve su više angažirane i Bunjevke iz Đurđina, Žednika, Bikova i Subotice koje su porijeklom s ovih prostora. A mi ostali znamo kako su slamarke, kao i ostale članice Matije Gupca, pronijele slavu Tavankuta po svijetu kao hrvatske manjine u današnjoj Srbiji...

​

​