GODINA JUBILEJA U TAVANKUTU

HKPD „MATIJA GUBEC“ TAVANKUT

SLAVI DESET OBLJETNICA KOJE SU OBLIKOVALE HRVATSKU BAŠTINU U VOJVODINI

Svečanim otvorenjem Adventa u Tavankutu, započinje Godina jubileja, Hrvatskog kulturno-

prosvjetnog društva „Matija Gubec“, koja će biti ispisana posebnim događajima,

manifestacijama, sjećanjima, i obilježavanjima, ovih važnih deset povijesnih obljetnica.

Svaka od njih svjedoči o bogatom kulturnom stvaralaštvu, ustrajnosti i identitetu hrvatske

zajednice u Vojvodini. Ovo je godina zahvale, ponosa i novog kulturnog zamaha.

80 godina od osnutka HKPD „Matija Gubec“ Tavankut (25. studeni 1946.godine)

Osnovan na blagdan sv. Kate 25.11.1946. godine, „Gubec“ je od prvog dana bio stožerna

točka kulturnog života Tavankuta. Kroz desetljeća je čuvao hrvatski jezik, običaje i

stvaralaštvo, okupljajući generacije tamburaša, folkloraša, glumaca, likovnjaka, slamarki,

pridonoseći generacijskog solidarnosti i humanosti. Njegovo osamdesetogodišnje postojanje

simbol je ustrajnosti jedne zajednice koja je, unatoč svim povijesnim izazovima, sačuvala

svoju prepoznatljivost i bila lučonoša svim ostalim udrugama u buđenju nacionalne svijesti i

samobitnosti.

65 godina Likovne kolonije u Tavankutu – početak velike slamarske priče

(17. rujna 1961. godine)

Tavankut kao vječita inspiracija 17. rujna 1961. godine bila je umjetničko utočište ali i

stvaralačka oaza grupi umjetnika tzv. Šestorka (Stipan Šabić, Marko Vuković, Ivan Jandrić,

Žarko Rafajlović, Lazar i Lajčo Evetović) s misijom poticanja likovnog stvaralaštva. Upravo

tada tavankutske slamarke dobivaju svoj kreativni prostor, poticaj i profesionalnu podršku.

Već 1962. godine događa se povijesni iskorak, zajednička izložba u kojoj je zasjalo djelo Ane

Milodanović „Rit“, prvo remek-djelo moderne naivne umjetnosti u tehnici slame. Kolonija od

tada postaje kulturni brand Tavankuta i jedna od najvažnijih likovnih manifestacija u regiji.

40 godina Prve kolonije naive u tehnici slame (1986.)

Kolonija slamarki osnovana je 1986. godine kao odgovor na rastući interes za umjetnost u

tehnici slame, ali i kao potreba da se valorizira i institucionalizira rad tavankutskih slamarki.

Iako je Likovna kolonija postojala od 1961. godine, stvaralaštvo u slami je tijekom 70-ih i 80-

ih doživjelo snažan uspon, što je stvorilo prostor za nastanak posebne kolonije posvećene ovoj

unikatnoj, autohtonoj umjetničkoj stvaralačkoj viziji. U svojim počecima, slamarsko umijeće

bilo je dio svakodnevice – praksa koja je pratila seoske obrede, običaje, izradu ukrasa i

uporabnih predmeta. Međutim, tavankutske slamarke, pretvorile su tehniku slame u

prepoznatljivu formu vizualne umjetnosti. Osnivanje Kolonije slamarki 1986. godine

institucionaliziralo je taj proces i osiguralo slamarkama kreativni, profesionalni i društveni

prostor za rad, razmjenu znanja i promicanje ove umjetnosti.

35 godina povratka hrvatskog imena (17. ožujak 1991. godine)

Dana 17. ožujka 1991. godine, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“

Tavankut učinilo je povijesni korak – kao prva udruga u tadašnjoj Vojvodini i cijeloj SR

Jugoslaviji, vratila je pridjev hrvatsko u svoj naziv. U vremenu političkih previranja,

nesigurnosti i straha, ova odluka bila je više od administrativne promjene – bila je izraz

hrabrosti, samopoštovanja i duboke svijesti o nacionalnoj pripadnosti. Devedesete godine

donijele su atmosferu napetosti i fragmentacije, u kojoj se hrvatska zajednica u Vojvodini

suočavala s izazovima očuvanja identiteta, jezika i kulture. U takvoj situaciji, odlučnost

HKPD „Matija Gubec“ da vrati hrvatski naziv bila je revolucionarna. Bio je to čin koji je,

afirmirao hrvatsku zajednicu kao ravnopravnu i samosvjesnu, poslao snažnu poruku da su

tradicija, kultura i identitet vrijednosti koje se ne napuštaju i postavio temelje budućih

inicijativa u kulturi, obrazovanju i društvenom životu. U tom trenutku, članovi Udruge

svjedočili su ne samo vlastitoj hrabrosti, nego i povijesnoj odgovornosti prema generacijama

koje dolaze. Povratak izvornog hrvatskog imena nije bila individualna odluka – to je bio

kolektivni čin bez presedana. Članovi sekcija, folkloraši, slamarke, stari i mladi – svi su dali

podršku toj odluci, svjesni da ona označava početak razdoblja u kojem će hrvatska zajednica

ponovo jasno i otvoreno zastupati svoj identitet. Time je Tavankut postao simbol otpora

asimilaciji i primjer mnogim drugim hrvatskim udrugama, koje su tek kasnije slijedile ovaj

primjer. Upravo zahvaljujući povratku hrvatskog imena, društvo je moglo obnoviti i

unaprijediti rad folklorne, literarne, dramske, glazbene i slamarske sekcije, čuvati jezik,

običaje i tradiciju bunjevačkih Hrvata, slobodno surađivati s institucijama kulture u Hrvatskoj,

stvarati još snažniji vizualni, umjetnički i duhovni identitet Tavankuta. Ovaj jubilej podsjeća

koliko je kultura bila temelj očuvanja identiteta onda kada su druge mogućnosti bile

ograničene. Jubilej 35 godina povratka hrvatskog imena nije samo podsjećanje na prošlost –

to je potvrda da je identitet vrijedan svake žrtve i da se zajedništvo gradi hrabrim odlukama.

HKPD „Matija Gubec“ Tavankut svojim je potezom iz 1991. godine utvrdio temelje kulturne

autonomije Hrvata u Vojvodini i postao primjer trajne borbe za jezik, kulturu i pravo na

vlastito ime. Taj čin ostaje trajni podsjetnik da bez imena nema ni prebivanja u vlastitoj

kulturi, niti stvaranja budućnosti. Tavankut je 1991. to pokazao – i zbog toga se ovaj jubilej

obilježava s posebnim ponosom.

30 godina Festivala dječjeg stvaralaštva „Djeca su ukras svijeta“ (1996.)

Ovaj festival tri desetljeća okuplja dječje folklorne skupine, zborove, literarne i likovne

najmlađe kreativne stvaratelje. Festival njeguje dječju kreativnost, uči najmlađe hrvatskoj

kulturi i povezuje škole i udruge diljem Vojvodine i Hrvatske. On je ulaganje u budućnost

zajednice – jer djeca su zaista ukras svijeta.

15 godina od osnutka Galerije slika od slame (7. siječnja 2011.)

Otvaranje Galerije slika od slame 7. siječnja 2011. godine predstavlja jedan od najznačajnijih

kulturnih trenutaka u novijoj povijesti Tavankuta, ali i hrvatske zajednice u Vojvodini. Nakon

desetljeća stvaranja, izlaganja i međunarodne afirmacije slamarske naivne umjetnosti,

Tavankut je konačno dobio svoj stalni dom – prostor u kojem su, na jednom mjestu,

pohranjena djela nastala u ovoj tradicijskoj tehnici.Tavankutske slamarke, čiji radovi od 1960-

ih godina privlače pozornost kulturne javnosti u Jugoslaviji i Europi, decenijama su stvarale

iznimna djela, ali nedostajao je adekvatni prostor za njihovu zaštitu, prezentaciju i

interpretaciju. Galerija je postala kulturna institucija, a ne samo izložbeni prostor – mjesto

gdje tradicija dobiva suvremeni oblik. Posebno mjesto u povijesti Galerije zauzima čin donacije

Branka Horvata, koji je vlastiti objekt velikodušno poklonio HKPD-u „Matija

Gubec“ kako bi se u njemu smjestila Galerija slika od slame. Ova donacija smatra je jednim

od najvažnijih činova privatnog donatorstva u hrvatskoj zajednici u Vojvodini, i predstavlja

rijedak primjer velikog, vrijednog i trajnog vlastitog materijalnog poklona zajednici, svjedoči

o dubokoj emocionalnoj vezi darovatelja s Tavankutom i slamarkama, pokazuje povjerenje u

HKPD „Matija Gubec“ kao instituciju i misiju koja čuva, gradi i prenosi hrvatsku kulturu,

simbolizira ideal zajedništva, nesebičnosti i brige za buduće naraštaje. Branko Horvat je

svojom donacijom darivao dušu prostora u kojem živi identitet Tavankuta i hrvatske

zajednice. Njegov čin trajno je upisan u povijest mjesta i ostaje primjer istinskog domoljublja

i kulture darivanja.

15 godina turizma u Tavankutu i dobijanja nagrade Najselo (28. rujna 2011.)

Pokretanje organiziranog turizma u Tavankutu prije 15 godina označilo je novu fazu razvoja

zahvaljujući inicijativi Turističkog klastera Istar 21 i Pokrajinskog tajništva za privredu AP

Vojvodine, Tavankut ulazi na turističku kartu regije.. Najznačajniji trenutak toga razdoblja

svakako je osvajanje nagrade „Najselo“, dodijeljene 28. rujna 2011. godine. Ova prestižna

titula predstavljala je službenu potvrdu da Tavankut ima jedinstvenu kulturnu i turističku

ponudu: od slamarske umjetnosti, preko tradicijskih običaja, tradicionalne gastronomije, pa

sve do folklorne baštine i prirodnog krajolika. Nagrada je istaknula i nešto još važnije –

vrijednost zajedničkog rada. Turizam u Tavankutu nije došao izvana; izgradila ga je lokalna

zajednica, Udruga „Matija Gubec“, OŠ „Matija Gubec“, slamarke, kulturni djelatnici,

folkloraši, domaćinstva i mještani koji su prepoznali priliku da kroz turizam predstave svoj

identitet i očuvaju svoju tradiciju.Turizam se pokazao kao snažan alat očuvanja identiteta:

svaki posjetitelj koji upozna slamarsku umjetnost, tamburašku glazbu, narodne nošnje ili

tradicijsku arhitekturu postaje svojevrsni čuvar i prenositelj tavankutske priče. Ovaj jubilej

slavimo kao potvrdu hrabrog iskoraka, unatoč mnogim osporavanjima, da je jedna mala

zajednica svoj kulturni identitet izdigla na regionalnu i međunarodnu razinu i da

prepoznatljivo njeguje baštinu, ali i sigurno gradi svoju budućnost.

15 godina Seminara bunjevačkog stvaralaštva (2011.)

Seminar bunjevačkog stvaralaštva je kroz petnaest godina prerastao u platformu edukacije o

bunjevačkim običajima, narodnim nošnjama, plesu, glazbi i rukotvorinama. Okuplja

stručnjake, studente, profesore i mlade, čuvajući ono najdragocjenije – nematerijalnu kulturnu

baštinu koju nesebično dijeli u autentičnom ambijentu na izvorištu kulturne baštine-

Tavankutu.

15 godina od dodjele Povelje Predsjednika Republike Hrvatske (7. prosinca 2011.)

U Godini jubileja HKPD-a „Matija Gubec“ Tavankut se prisjeća i 15. obljetnice dodjele

Povelje Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Ive Josipovića. Ovo visoko priznanje,

dodijeljeno je 7. prosinca 2011. godine, kao priznanje dugogodišnjoj predanosti, kulturnoj

izvrsnosti i identitetskoj ustrajnosti hrvatske zajednice u Tavankutu. Povelja je dodijeljena

kao zahvala i priznanje za izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine, te

promicanju hrvatskog identiteta izvan granica Republike Hrvatske. Povelja je bila i ostala

snažan poticaj daljnjem radu, jačanju kulturnih programa, međunarodnim suradnjama te

intenzivnijem predstavljanju tavankutske slamarske umjetnosti i tradicije. U simboličkom

smislu, ovo priznanje je potvrda da hrvatska zajednica u Vojvodini nije zaboravljena, nego

cijenjena i podržana.

60 godina prvog nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu

Nastup 24. i 25. srpnja 1966. označio je početak rada folklorne sekcije i ulazak Tavankuta na

veliku folklornu scenu. Od tada do danas, tavankutski folkloraši prenose bunjevačku igru,

pjesmu i običaje generacijama, ostajući najprepoznatljivo kulturno lice cijele hrvatske

zajednice ovih prostora.

Naši Jubileji kao čuvari nacionalnog identitet dokaz su ustrajnosti i posvećenosti

Ovih deset jubileja nisu samo datumi, oni su priče, sjećanja i uspomene o ustrajnosti, tradiciji,

stvaralaštvu i zajedništvu. Za Tavankut, oni znače ponos i potvrdu da je mala sredina postala

veliko kulturno središte. Za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, ovi događaji predstavljaju temelj

identiteta, dokaz da se baština može čuvati, obnavljati i prenositi unatoč vremenu i izazovima,

ali uz potvrdu zajedništva. Godina jubileja ističe ono što Tavankut jest i ostaje: čuvar

hrvatske kulture, dom umjetnosti u tehnici slame i svjetionik tradicije koji povezuje

prošlost, sadašnjost i budućnost.

Ladislav Suknović, dipl. pravnik